23 April 2014

Kontrolu ba Reguladór Petróleu sira

Maske Artigu 129 Konstituisaun Timor-Leste defini Tribunal Administrativo, Fiscal e de Contas, maibé Tribunal ne’e seidauk estabelese loloos. Maske nune’e, publikasaun rua ba audit foin daudauk ne’e hosi Tribunal Rekursu, ne’ebé hala’o knar interinu ba Tribunal de Contas nudár pasu inísiu ida ne’ebé importante. Câmara de Contas hala’o audit finansial ba instituisaun rua estadu nian – Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) no Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL) – no sira publika iha sira nia website.

La'o Hamutuk halo tradusaun Ingles ba relatóriu ba ANP nian no ba rezumu no rekomendasaun ba relatóriu ba UNTL nian. Ami mós publika relatóriu orijinál kompletu iha Portuguese ba relatóriu ba ANP no ba UNTL iha ami nia website.

Audit rua ne’e identifika frakeza sira ne’ebé signifikante, maibé sira lori Timor-Leste tuir dalan governasaun di’ak liu nian, ne’ebé atu halo katak osan povu nian sei uza ho matenek no ba interese públiku nian ba iha futuru. ANP no UNTL hakerek resposta ketak-ketak ne’ebé Tribunal anexu ba Tribunal nia relatóriu rua ne'e. Sira korige no klarifika informasaun balun, justifika pratika balun, no konkorda atu konsidera mudansa barak.

Checks and Balances entre instituisaun Timor-Leste nian nudár salvaguarda esensiál tebes atu kontra korrupsaun no maljestaun. Ami espera katak ANP no UNTL sei implementa rekomendasaun sira ne’e ho lalais, no katak ajénsia estadu sira seluk, inklui Instituisaun Públiku no Negósiu Públiku nian ne’ebé hetan osan hosi Orsamentu Jerál Estadu nian, sei aprende hosi ne’e.

Artigu ida ne’e foka liu ba audit ba Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) durante 2010-2012. Tribunal apresia buat barak ba pratika ANP nian, inklui sira nia kooperasaun di’ak ho auditor, maibé foka sai katak Relatóriu Anuál ANP nian (2010, 2011, 2012) dala barak publika tarde no la inklui informasaun finansial ne’ebé kompletu. Sira mós hateten ba ANP katak sira nia prosedimentu internal tenke aprova hosi órgaun sira ne’ebé tau matan ba sira – Komisaun Konjunta Australia-Timor-Leste no Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais Timor-Leste nian – no katak sira nia prosesu aprovizionamentu nian tenke tuir Lei sira ba Aprovizionamentu Timor-Leste nian.

Timor-Leste nia osan lakon tiha dalan

ANP ne’e iha komponente rua. Parte ida, mak regula projetu petróleu sira iha Area Konjunta ba Dezenvolvimentu Petróleu (JPDA), nudár ajénsia bi-nasionál ne’ebé estabelese hosi Tratadu Tasi Timor 2002, ne’ebé finansia hosi pagamentu sira hosi kompañia petróleu no gas  ne’ebé iha kontratu iha JPDA (tokon $4.9 iha 2012), inklui Bayu-Undan, Kitan no Sunrise. Iha parte seluk, mak regula projetu petróleu no gas iha Area Eskluzivu Timor-Leste nian no atividade sira iha rai maran inklui prosesamentu no fan produtu petróleu nian, ne’ebé finansia hosi transferénsia ida hosi Orsamentu Jerál Estadu Timor-Leste, ne’ebé falun iha dotasaun ba Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais nian (tokon $1.5 iha 2012, tokon $2.2 iha 2013, tokon $3 iha 2014). Tanba Tribunal foka sai ona, ANP la mantén iha sira nia dalan kona-ba osan hira mak sira gasta hosi parte ida-idak nian, tanba ne’e imposivel atu hatene osan ida ne’ebé mak sira hetan hosi kompañia no Governu ne’e gasta tuir nia dalan.

ANP iha osan surplus ho tokon $4.4 durante fin de 2012, inklui nia lukru tokon $0.8 durante iha 2012 de’it. Tanba labele sura ida-idak, Tribunal no ANP labele hateten sai osan hira hosi montante ne’e mak mai hosi atividade JPDA no hira mak transfere hosi Orsamentu Estadu Timor-Leste nian mak la gasta hotu. Hanesan Tribunal hatudu, imposivel atu hatene osan hira mak ANP sei presiza hosi fundu públiku Timor-Leste nian kada tinan.

Durante Komisaun Eventual nia enkontru ne’ebé taka ba públiku iha Janeiru liu ba, Parlamentu hasa’e transferénsia ba ANP hosi Orsamentu Estadu 2014 hosi tokon $2 ba tokon $3, ne’ebé La’o Hamutuk hatene katak ida ne’e ba avaliasaun independente ida ba projesaun ConocoPhillips ne’ebé halo redusaun ba reseita Bayu-Undan nian. Maske Tópiku ida ne’e ketak hosi prosesu audit Tribunal nian, La’o Hamutuk preokupa tanba sá mak despeza ida ne’e, ne’ebé iha ligasaun ho atividade JPDA nian, la selu ho pagamentu sira kompañia nian. ANP nia submisaun ba Parlamentu la mensiona ida ne’e.

Bainhira tinan 2012 remata, ANP iha tokon $6 iha banku, hosi ne’e ANP hetan de’it tokon $263 ba nia funan. Tribunal enkoraja ANP atu tau osan sira ne’e iha investmentu sira ne’ebé laiha risku, no bele lori funan, ne’ebé Tribunal estimatiza katak nia retornu bele liu 29,000 iha tinan ne’ebá.

Priviléjiu sira hosi kontabilidade ne’ebé fraku

Tinan rua liu-ba, La’o Hamutuk hakerek “Iha nasaun barak ne’ebé afeta ho malisan rekursu, ema ho oportunidade atu lasu osan husi atividade petróleu no gas sai priviléjiu ida, iha klase korruptu. Ami la hanoin katak buat ne’e akontese ona iha Timor-Leste, no espera katak buat ne’e sei nunka mais akontese.” Iha tempu ne’ebá ami preokupa katak ANP selu asisténsia saúde ne’ebé di’ak liu ba nia emar sira kompara ho asisténsia saúde ne’ebé funsionáriu estadu sira seluk bele asesu ba. Ami triste katak Tribunal hetan ezemplu barak tan hosi sentimentu ba direitu ida ne’e, no ami espera katak ANP sei nakloke an liu hodi simu sujestaun Tribunal nian kompara ho ida ne’ebé sira halo ba ami nia sujestaun.

Tribunal foka sai katak ANP nia prosesu fó kontratu no aprovizionamentu nian, hala’o tuir sira nia regulasaun internal, ne’ebé dala barak involve de’it ema ida no laiha regra ne’ebé klaru, hodi halo ANP fasil liu ba kollusaun, fraude ka korrupsaun sira seluk.

Tuir Tribunal nia Audit ANP gasta tokon $2.3 (43% hosi sira nia despeza) ba iha sira nia personalia iha 2012 no 20% seluk ba iha konsultador sira. ANP rasik deside sira nia eskalaun saláriu nian, ne’ebé la hetan aprovasaun hosi Ministériu Petróleu ka Komisaun Konjunta. Kustu personalia ANP nian rata-rata $29,256 kada funsionáriu, liu dala lima kompara ho rata-rata ne’ebé funsionáriu públiku, jestor no assessor sirane’ebé servisu ba Timor-Leste hetan. Iha 2012, ANP nia funsionáriu na’in rua deit mak mai hosi rai li’ur; dezde 2013 nia klaran funsionáriu na’in 78 tomak mesak Timor-oan. ANP nia resposta husu tribunal atu labele kompara ANP nia remunerasaun ho funsionáriu públiku sira seluk, tanba "natureza indústria petrolíferu, ne’ebé ANP tenke faz parte, no papél importante ANP nian atu konstrui Estadu Timor-Leste, no realidade katak asuntu saláriu ne’ebé sensitivu politikamente."

Aleinde ba sira nia saláriu, ANP nia funsionáriu sira mós hetan Fundu Pensaun ida (iguál ba 15% hosi sira nia saláriu, hamutuk $226,000 iha 2012, ne’ebé sira sei simu bainhira sira sai hosi ANP), seguru ba saúde nian ($51,000 iha 2012), no reembolsa ba servisu saúde nian ne’ebé la limita ($29,000 iha 2012). Sira mós hetan osan ba sira nia feriadu família nian ($2,400 ba kada família ho ema na’in hat, hamutuk $102,000 iha 2012), ne’ebé sei selu maske sira la hala’o viajen ba feriadu nian. Hanesan Tribunal hatudu sai, pagamentu sira ne’ebé bele halo ba ema estranjeiru sira ne’ebé husik sira nia rai hodi mai servisu, maibé funsionáriu ANP nian” la’ós ema sira hosi rai li’ur, ho liafuan seluk, sira halo servisu ba sira nia nasaun rasik, Timor-Leste.” Hodi aumenta kanek ba insultu nian, benefísiu hirak ne’e barak mak tenke sujeitu ba taxa vensimentu no taxa retensaun nian, maibé ANP la selu taxa balun ne’ebé sira tenke selu.

Semo (no selu) as

Tribunal mós kritika ba ANP tanba la tuir prosedimentu aprovizionamentu standar Timor-Leste nian, ka sira nia polítika internal hodi hetan maizumenus kotasaun rua ba kada kompras ne’ebé liu $500. Tribunal kritika ANP tanba sosa billete aviaun nian no akomodasaun nian ho ajudikasaun direta (single-source, la loke tender nakloke ida) no foka sai katak ajénsia viajen rua – Harvey World Travel (kompañia Australia nian ida ne’ebé nia eskritóriu iha Dili) no Ratna Artha Wisata (kompañia Indonézia ida iha Bali) – hamutuk hetan osan liu tokon ida hosi ANP durante 2010-2012. Iha 2012 de’it, ANP selu ba Ratna Artha Wisata $314,455. Iha ezemplu seluk, Tribunal deskobre osan ANP selu liu tokon $44,600 ba billete neen entre Dili no Brisbane iha 2010. Kada billete nia kustu $7,441, kustu ne’e dala tolu kompara ho viajen ba klase bisnis aviaun nian no dala walu kompara ho kustu ba klase ekonomia nian.

Tribunal rekomenda “katak ANP tenke urjentemente muda sira nia dalan bainhira sosa billete aviaun nian, tanba sira nia pratika la promove kompetisaun entre fornesedór sira no risku sira ne’ebé tuir prinsipiu despeza públiku nian ne’ebé ekonomia, efikás no efetivu.” Maske Tribunal la halo alegasaun korrupsaun ka kollusaun, ami espera katak Prokurador-Jeral, Komisaun Anti Korrupsaun no/ka Provedor ba Direitus Humanus no Justisa nian sei buka hatene se mak hetan benefísiu liu hosi pratika sira ne’e.

Konkluzaun

La’o Hamutuk predikte ona problema sira ne’e dezde inísiu 2007, bainhira ezbosu primeiru ba Dekretu Lei ANP nian sirkula sai. Iha ami nia submisaun ho pájina 31 kona-ba ezbosu iha 2008 ne’ebé ikus mai sai lei, ami husu atu “iha kreatividade, checks and balances, envolvimentu públiku, estabilidade, transparénsia, tau matan ida ne’ebé independente, kontabilidade no efetividade legal liu duke saida mak ezbosu lei ne’e iha, no ami nafatin ezije esforsu ida ne’ebé kuidadu no konsiensiozu atu aprende hosi problema sira seluk hosi fatin seluk bainhira  aprova lei ne’ebé sei proteje loloos sidadaun Timor-Leste nia jerasaun ohin no aban-bainrua nian.”

La’o Hamutuk nia submisaun ba Orsamentu Jerál Estadu repete bei-beik hodi husu ba kontabilidade segredu no fraku hosi ANP ne’ebé uza osan povu nian. Ba ezemplu, iha Janeiru 2013 ami hateten ba Parlamentu “TimorGAP, IPG no ANP presiza duni fiskalizasaun ne’ebé hanesan ho ajénsia estadu tomak sira seluk, inklui fiskalizasaun hosi Parlamentu. Ami kontinua hodi enkoraja Parlamentu atu husu relatóriu orsamentál no finansial hosi instituisaun sira ne’e. ... Karik Parlamentu aprova finansiamentu ida ne’e lahó informasaun sira ne’ebé adekuadu, ita-boot sira falla duni atu hala’o knar tuir Artigu 95 Konstituisaun RDTL.”

Timor-Leste tenke orgullu no sente hakmatek katak instituisaun estadu nian ida, Tribunal interinu ba Administrativo, Fiscal e de Contas, hala’o ona nia responsabilidade Konstitusional nian ho sériu tebes. Ami espera katak sira sei halo audit ba instituisaun públiku sira seluk, no órgaun sira ne’e sei implementa Tribunal nia rekomendasaun ho lalais. Ne’e sei sai di’ak liu tan bainhira entidade públiku tomak estuda relatóriu sira ba ANP no UNTL no foti pasu ohin atu hadi’ak pratika sira ne’ebé sei menus ne’ebé dala ruma Tribunal bele kestiona iha futuru. Maioria hosi buat sira ne’e hatudu momoos hela.

1 comment:

  1. Amandio Gusmao Soares25 April, 2014 10:15

    Hau pesoalmente konkorda ho konklusaun Lao Hamutuk nian. Problema mosu tamba politika guvernu mak fo dalan ba ANP lui husi esbosu lei 2007 no dekkretu lei ANP 2008. Agora dadaun, gestaun nebe akontese iha ANP lao hela mos iha TIMOR GAP.

    ReplyDelete