07 June 2015

Sosiedade Sivíl ba Enkontru Parseiru Dezenvolvimentu - Ekonomia

Komentáriu Sosiedade Sivíl ba Enkontru Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste iha 2015

Setór Ekonomia

Ho oportunidade ida ne’e, ami hakarak foka sai ami nia rekomendasaun atu bele dezenvolve estratéjia ekonómiku ida ba Timor-Leste, ne’ebé ho maka’as ami husu ba Parseiru Dezenvolvimentu, hamutuk ho Governu Timor-Leste, atu suporta hodi bele hadi’ak kualidade moris ba povu Timor-Leste tomak, ohin no aban-bainrua nian.

Nudár sombriña ba organizasaun sosiedade sivíl sira iha Timor-Leste, FONGTIL apresia ba esforsu hosi Parseiru Dezenvolvimentu sira ne’ebé kontinua fó suporta ba nasaun ida ne’e, no ami espera katak tulun sira ne’e bele ajuda duni povu Timor-Leste.

Durante ne’e, Parseiru Dezenvolvimentu barak mak konkorda ho ami nia observasaun no rekomendasaun sira katak dalan dezenvolvimentu ohin loron nian ne’e la sustentável. Infelizmente, normálmente ami rona ida ne’e iha konversa privadu ka lee iha ita-boot sira nia dokumentu internal nian, duke rona ka hare iha ita-boot sira nia deklarasaun iha públiku. Ami enkoraja ita-boot sira atu lalika subar realidade moris ne’ebé ita-boot sira hare no hatene kona-ba diresaun polítika Timor-Leste nian, maibé sai nakloke no barani liu tan, hodi nune’e bele ajuda ami nia na’i-ulun sira atu bele responde ba ami nia preokupasaun no rekomendasaun sira. Timor-Leste enfrenta dezafiu barak atu bele hasees-an hosi dependensia ba esportasaun petróleu ne’ebé limitadu tebes, no ami presiza tulun hotu atu enfrenta dezafiu ida ne’e.

Banku Mundial no Ministériu Finansas nia relatóriu konjunta kona ba Public Expenditure Review: Infrastructure ne’ebé publika iha fulan Marsu liu ba, esplika katak:
Moras Olanda hamenus kresimentu ekonomia ba tempu naruk nian … maioria kona-ba kresimentu ekonomia ne’ebé hetan bele esplika hosi hasa’e despeza no investimentu Governu nian, ho investimentu setór privadu nian ne’ebé la’o neineik. ...... Kresimentu iha setór sira ne’ebé la direitamente depende ba despeza Governu nian maibé depende ba dezenvolvimentu infrastrutura sira ne’ebé eziste ona atu halo produsaun sei nafatin ki’ik. Dezde 2007, setór agrikultura nia produsaun totál tun ona.
Maski relatóriu ida ne’e la ko’alia direitamente ka espesífiku hanesan esbosu anterior sira, ami hare katak hanoin ida ne’e hanesan mós ho preokupasaun sira ne’ebé organizasaun sosiedade sivíl sira foti dezde tinan hirak liu ba, bainhira Timor-Leste falla atu dezenvolve nia ekonomia lokál ida ne’ebé bele prodús sasán sira ne’ebé bele kompete ho sasán importasaun nian, no mós fakar povu nia osan barak hodi “investe” ba projetu sira ne’ebé folin karun, kualidade fraku, no hare ba sei la fornese retornu ne’ebé signifikante.. Buat sira ne’e akontese tanba Timor-Leste prefere liu atu sadere nia moris ba rendimentu “rentista” hosi mina-rai no gas, evita nesesidade atu hetan rendimentu alternativu ka la kuidadu hodi jere povu nia osan ho kuidadu. Impaktu ida ne’ebé boot liu hosi ”malisan rekursu” ida ne’e sei kona Timor-Leste maizumenus 2026, tinan lima hafoin kampu mina-rai Bayu-Undan, ne’ebé nia produsaun másimu nian iha 2012 ne’e sai maran tiha.

Maski ami komprende katak dala barak Governu lakohi atu hare ita-boot sira nia relatóriu sira ne’ebé foka sai duvida ka sujere mudansa ba iha sira nia desizaun, maibé ida ne’e la signifika katak ita boot sira atu labele hateten loloos no halo sensura ba realidade ne’ebé Timor-Leste enfrenta hela.

Ami mós enkoraja Governu atu publika dokumentu sira ho pontualidade, loos no kompletu. Maski ami kontente katak Portal Transparensia foin lalais ne’e hahú fali, maibé ami triste katak Governu prevene atu publika IMF nia relatóriu Article IV tinan kotuk, no mós Konta Nasional hosi 2013 seidauk publika no Governu hasai komparisaun ho tinan pasadu hosi Labor Force Survey. Ami espera katak relatóriu sensu no Living Standards Survey sei publika ho lalais, kompletu no loos, atu fornese evidénsia hodi ajuda Governu atu bele halo polítika ida ne’ebé matenek no fo rezultadu di’ak.

Rendimentu petróleu no gas sei kontinua tun.


Povu Timor-Leste moris iha nasaun ida, entre nasaun sira seluk ne’ebé depende maka’as ba esportasaun petróleu iha mundu. Iha 2014, 73% reseita estadu nian ne’e mai hosi fan petróleu no gas, no 20% seluk mai hosi retornu investimentu Fundu Petrolíferu nian.

Infelizmente Timor-Leste pasa ona nia rendimentu no produsaun másimu iha 2012. Durante 2014, Timor-Leste nia rendimentu hosi petróleu menus 40% kompara ho rendimentu ne’ebé ita hetan iha 2013, tanba rezerva petróleu no gas hosi kampu Bayu-Undan no Kitan hahú mihis ona no tanba presu mina-rai ne’ebé tun. To’ ohin loron, liu 74% hosi rezerva kampu rua ne’e ita supa hotu ona.

Gráfika ida ne’e hatudu produsaun no reseita ida ne’ebé tun maka’as dezde 2012, no liña pontilhada verde hosi 2015 hatudu sai projeksaun reseita nian ne’ebé fahe hosi Ministériu Finansas iha sira nia workshop ba Jornadas Orcamentais iha semana rua liubá.

Daudauk ne’e, Governu halo esforsu ida ne’ebé maka’as atu harii infrastrutura petróleu nian iha kosta súl Timor-Leste nian ho esperansa katak indústria petróleu iha rai maran Timor-Leste nian ne’e bele sei estimula dezenvolvimentu kampu servisu no ekonomia nian. Kada tinan, Orsamentu Jerál Estadu nian tinan-tinan aloka ona osan tokon barak ba projetu ida ne’e, no mós sei foti rai produtivu komunidade nian ba agrikultura nian. Maski nune’e, atu kompleta komponente sira hosi projetu ambisiozu ida ne’e, ita sei presiza investimentu osan billaun barak tan, no hare ba nia benefísiu la justifika nia kustu, risku no impaktu sosiu-ambiental nian.

Timor-Leste dezeñu projetu Tasi Mane ida ne’e bazeia ba espetasaun katak petróleu no gas natural hosi kampu Greater Sunrise nian ne’ebé nia prosesamentu sei halo iha rai maran Timor-Leste nian. Infelizmente, kompañia ho Governu Timor-Leste seidauk iha konkordansa oinsá atu dezenvolve kampu ne’e, no Australia lakohi atu diskute fronteira maritima ida ne’ebé permanente, nune’e kampu ne’e la hahú produsaun molok Fundu Petróliferu maran ona. Timor-Leste labele sadere nia ami nia futuru ba posibilidade deskobrimentu foun ba kampu mina-rai seluk, no Greater Sunrise, maski depois disputa ne’e rezolve ona, ne’ebé sei la fornese reseita natoon atu finansia ita nia rai doben ida ne’e, ne’ebé sei la’o hakat hela no dezenve hela. iha dékada ida oin mai, nasaun ida ne’e sei bele hasoru krize finansiál ida ne’ebé ita labele evita ona, sei la iha osan atu selu ba servisu báziku hanesan edukasaun, polísia, saúde, bee moos no estrada sira.

Ukun na’in sira, espesialmente sira ne’ebé servisu iha setór petróleu, fila-fila hateten katak kampu mina-rai rua ne’e sei la maran no hein hela atu hetan tan rezerva foun, maibé ita labele nega realidade ida ne’e ita hasoru hela. Timor-Leste iha ona urjénsia atu buka fontes servisu, ekonomia no rendimentu ida liu hosi husi dezenvolve setór ekonomia produtivu naun petróleu hanesan agrikultura, turizmu no indústria ki’ik. Nune’e, husi ohin ba oin, ita presiza duni mudansa ida ne'ebé radikál liu iha diresaun nasaun ne’e nian hodi prepara an atu ba hasoru tempu oin mai ne’ebé sei laiha rendimentu mina-rai.

Osan Mina-rai la to’o atu finansia ita nia orsamentu.


Hosi 2003 to ohin loron, Timor-Leste konverte ona nia riku soin billaun $20 ne’ebé ita gasta ona billaun $6, no billaun ida tan sei gasta iha tinan 2015 nia rohan. Aleinde ne’e mós, ita hetan liu tokon $2.7 durante tinan sanulu hosi investimentu Fundu Petroleu iha ekidade no obligasaun internasional nian. Iha Marsu 2015 nia rohan, ita nia Fundu Petrolíferu nia saldu hamutuk billaun $16.82 kompara ho saldu billaun $16.58 iha Setembru 2014 nian. Ne’e aumentu de’it 1.4%, hodi hatudu ba ita katak ita labele ona atu depende ba investimentu Fundu Petrolíferu no reseita hosi kampu Bayu-Undan no Kitan nian.

Durante tinan hitu kotuk ne’e, Timor-Leste gasta ona billaun $6.6, ne’ebé billaun $5.7 ne’e finansia hosi Fundu Petróliferu. Maski eskalasaun orsamentu ne’ebé lalais hosi 2007-2012 la’o neineik, maibé despeza ne’ebé ezekuta durante 2014 sa’e 28% kompara ho tinan 2013, no despeza rekurrente nian sa’e 26%. Karik projetu sira ne’ebé dezeñu ona ka la’o hela daudauk ne’e implementa duni, orsamentu sei sa’e maka’as iha tinan sira oin mai, no ida ne’e sei sai at liu tan bainhira ita selu ita nia tusan.

Karik gastu estadu ida ne’e nafatin la’o tuir lala’ok orsamentál nian ohin loron, Fundu Petrolíferu sei automatikamente tun maka’as iha 2017, maski ita bele hetan kresimentu double digit ba rendimentu doméstiku anuál nian, no Fundu ne’e sei hotu duni lalais tinan lima hafoin produsaun hosi Bayu-Undan remata iha 2020.

Maski ikus mai Greater Sunrise bele fó osan, provavelmente entre billaun $15-$20 durante tinan 20, maibé ida ne’e sei la natoon atu finansia Timor-Leste nia orsamentu estadu. Ita nia populasaun ne’ebé aumenta maka’as, ne’ebé sei presiza estadu atu gasta osan barak tan ba fornesimentu servisu sira ne’ebé ho kualidade di’ak. Aleinde ne’e, sei gasta osan barak tan mós atu funsiona no halo manutensaun ba infrastrutura fíziku sira ne’ebé ita harii ona.

Iha fulan kotuk, Ministériu Finansas halo sira nia Jornadas Orçamentais atu deside envelope fiskál ba 2016 hamutuk ho billaun $1.3. Ami apresia tebes ba pasu di’ak ida atu hamenus despeza estadu nian, maski ida ne’e sei difisil atu implementa lahó halo desizaun polítiku ida ne’ebé difisil mos. Ami espera katak Parseiru Dezenvolvimentu sira bele ajuda Governu hodi hadi’ak liu tan jestaun finanseiru públiku nian atu nune’e, despeza estadu nian iha futuru bele efikás liu tan no mós tau valor ba despeza ne’ebé ita halo. Ami mós espera katak osan sira ne’ebé bele poupa tan liu hosi kansela tiha proposta projetu sira ne’ebé hafoin halo analiza ba kustu, benefísiu, risku no estudu viabilidade nian ne’ebé objetivu no kompletu, ne’ebé hetan katak laiha razaun ka la realistiku atu implementa, hodi nune’e bele aloka fali osan, rekursu umanus no espasu polítika ba programa ne’ebé fó rezultadu sira ne’ebé sustentável, ekitavel no realistiku mai ami nia populasaun.

Non-oil GDP kontinua estagnadu.


Iha enkontru Parseiru Dezenvolvimentu iha 2014, no mós enkontru sira seluk antes, ami sempre subliña katak importante tebes atu dezenvolve setór ekonomia produtivu hanesan agrikultura, turizmu no indústria ki’ik hodi bele troka ekonomia mina-rai ne’ebé sei hotu iha tinan lima oin mai.

Ami hare katak Parseiru Dezenvolvimentu sira nia relatóriu sira, inklui Governu nian, rekoñese duni katak Timor-Leste nia setór ekonomia naun petróleu stagnadu. Maski GDP la’ós meius ne’ebé di’ak atu sukat dezenvolvimentu ekonómika (tanba meius ne’e sukat osan de’it, la sukat povu, liu liu povu kiak ne’ebé barak), maibé ami la iha dadus seluk. Iha 2012, ita nia GDP naun petróleu iha billaun $1,246 ka 22% hosi total GDP Timor-Leste nian. Maski nune’e, metade hosi númeru GDP naun petróleu ne’e mai hosi despeza estadu (osan mina-rai) ba konstrusaun no administrasaun públiku nian. Bainhira kresimentu iha despeza estadu nian neineik, kresimentu GDP naun petróleu nian mós neineik; GDP total tun tanba rendimentu petróleu mós tun. Tabela iha liman los hatudu karak Governu no Instituisaun Finansial Internasionál sira nia figura ba GDP naun petróleu no GDP total nia kresimentu ne’ebé tun tanba realidade tuir duni projeksaun no estimatizasaun nian.

Foin lalais, ami haree estatístika sira kona-ba empregu ne’ebé halo ami sente urjénsia boot liu. Tuir Peskiza kona ba Atividade Negósiu iha Timor-Leste 2013, empregu iha setór privadu tun tiha durante 2012-2013, no iha tempu hanesan povu Timor-Leste ne’ebé tama ba kampu servisu na’in tinan-tinan hamutuk ema na’in 18,000. Bainhira Governu implementa sira nia promete sira atu hadi’a sira nia servisu funsionáriu públiku sira, nune’e funsionáriu iha setór públiku bele tun. Povu sira, parseiru dezenvolvimentu sira no Governu mós tenke servisu hamutuk hodi kria empreza sira ne’ebé mak bele suporta ita nia família, ekonomia no estadu. Ida ne’e difisil liu duke fahe kontratu estadu nian ba kompañia privadu lokál sira.

Dala ida tan, ami bolu parseiru dezenvolvimentu sira nia atensaun atu kontinua bolu governu Timor-Leste atu fó liu prioridade ba dezenvolve setór ekonomia naun petrolíferu ne’ebé produtivu duké dezenvolve infrastrutura no megaprojetu sira ne'ebé karun, sei foti rai agrikultura barak, estraga ambientál, kria kampu servisu uitoan no halo Timor-Leste hodi lakon nia oportunidade atu dezenvolve nia setór importante.

Setor produtivu ne'ebé importante atu dezenvolve


Iha 2014 Timor-Leste nia balansu komérsiu hatudu katak nasaun ki’ik ne’e gasta tokon $526 atu importa sasán merkadorias sira, no ita nia rendimentu hosi atividade esportasaun iha de’it tokon $ 14 ne’ebé 95% mai hosi fan kafé. Ita iha defisit merkadoria iha 2014 hamutuk tokon $511, númeru ida ne’ebé atu hanesan ho figura iha 2013.

Agrikultura maka setór produtivu importante ida ne'ebé bele dudu ekonomia Timor-Leste nian, tanba setór ne’e envolve povu barak liu no prodús ai-han ne’ebé importante loos atu bele hamenus dependensia ba ai-han importa. Tanba ne'e ami konkorda ho ema barak nia hanoin katak setór Agrikultura tenke sai prioridade, no mós ami preokupa kona-ba ema balun hosi sidade la apresia toos na’in subsistensia. Maibé modelu dezenvolvimentu agrikultura ida ne'e oras Timor-Leste adopta la refleta Timor-Leste nia realidade no nesesidade. Ho rai agrikultura ne'ebé ki’ik, 60% uma kain iha rai entre 0.5-2.0 há, 40% rai lolon, modelu agrikultura ida ne'ebé ami hanoin soi liu ba Timor-Leste mak modelu agrikultura familiar eskala ki’ik kombina ho aplikasaun teknolojia no siénsia ne'ebé apropriadu. Produsaun tenke orienta ba responde nesesidade uma laran, rai laran hafoin mak rai li’ur.

Kona ba turizmu ami fiar katak Timor-Leste sei hetan benefísiu boot liu husi setór turizmu bainhira ita preserva didi’ak ita nia riku soin natural no kulturál sira. Timor-Leste sei iha liu vantajen atu kompete ho nasaun viziñu sira atu atrai turista sira ne'ebé hakarak koko esperiénsia foun, dada iis anin fresku iha foho sira, asiste kultura tradisionál sira, koko hahán lokál no moris hamutuk ho komunidade lokál. Ho modelu turizmu ne'e, komunidade sira sei hetan benefísiu liu, no bele evita perigu sira hosi turizmu masa no bainaka ‘elite’ sira.

Ami hanoin katak programa atu harii indústria ki’ik sira hanesan prosesamentu ai han, halo fábrika ki’ik sira ne’ebé nia material primer bele mai hosi Timor-Leste, aumenta produsaun rai laran, no hamenus importasaun nudár polítika diversifikasaun ekonomia ida ne’ebé urjente. Ami husu ita-boot sira, nudár parseiru ba dezenvolvimentu ba Timor-Leste atu mós adopta prinsípiu dezenvolvimentu ekonomia lokál duke depende ba sasán importasaun hosi rai li’ur.

Obrigado barak. 

No comments:

Post a Comment